Potencijal Hrvatske za pozicioniranje među vodeće destinacije zdravstvenog turizma
Zdravstveni turizam sastoji se od tri segmenta. Jedno je preventiva kao što je wellness i briga o zdravlju, tako zvani "well-being". Drugo je liječenje, što se događa u specijalnim bolnicama, lječilištima. I treći dio je medicinski turizam koji se odnosi na liječenje ozbiljnih bolesti i medicinske zahvate.
- Mogu reći da je zdravstveni turizam u Hrvatskoj uspješan. Da bilježimo
stabilan rast i jačamo sve jaču reputaciju na prvenstveno regionalnom, a
mogu reći i europskom tržištu, kazala je Ivana Kolar, predsjednica Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK-u te navela da u sva tri
segmenta Hrvatska napreduje, no ono što nam možda nedostaje je malo jače
brendiranje i promocija ili prezentacija na međunarodnom tržištu.
Hrvatska je jedna od najpoznatijih turističkih destinacija na svijetu pa se lagano uguruje i zdravstveni turizam.
-
Treba planski raditi, ali mislim da je zdravstveni turizam u biti može
iskoristiti tu prepoznatljivost Hrvatske kao turističke destinacije.
Danas Hrvatsku više nikome ne treba predstavljati kao turističku zemlju.
U biti je najlakši način tome prisloniti zdravstveni turizam. A s
obzirom na to da Hrvatska ima cilj razvoja cjelogodišnjeg turizma, onda
je po meni zdravstveni turizam sigurno jedan segment koji najlakše može
dovesti Hrvatsku do cijelo godišnje sezone s obzirom na to da je i
zdravstveni turizam najbrže rastući segment u turizmu globalno
gledajući, objasnila je.
S obzirom
da postoje različite definicije zdravstvenog turizma, svaka država,
uključujući i Hrvatsku, mora sama odrediti što sve pod tim pojmom
podrazumijeva – primjerice, smatra li se posjet termalnom kupalištu ili
liječenje bez korištenja drugih turističkih usluga dijelom zdravstvenog
turizma.
- Mislim da tu možda premalo koristimo naš eVisitor koji
nam daje vrlo lagano dobar alat da pitamo goste zbog čega su došli i
koji je u biti razlog njihove posjete, pa ako je to zdravstveni turizam
onda vrlo lako se može to obilježiti i početi mjeriti, navela je Kolar
isticajući kako nažalost u Hrvatskoj ne postoje konkretni brojevi što je
sve zdravstveni turizam i koliko je zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.
- Sve brojke o kojima razgovaramo su bazirane na nekim procjenama, rekla je.
Na
temelju procjena najvećih klinika i termalnih resorta, hrvatski
zdravstveni turizam trenutno čini oko 5% ukupnog turizma, što iznosi
otprilike 700 do 900 milijuna eura godišnje, a kako zdravstveni turizam
traje tijekom cijele godine, neovisno o sezoni, predstavlja važan
potencijal za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj.
Sve je
više razgovara i rada na razvoju zdravstvenog turizma, što pridonosi
njegovu rastu, iako se tim područjem još uvijek ne bavimo dovoljno
intenzivno, pri čemu privatne klinike trenutno imaju ključnu ulogu jer
prepoznaju globalni trend zdravlja kao glavnog motiva za putovanja, dok
bi daljnji napredak zahtijevao snažnije povezivanje privatnog i javnog
zdravstvenog sektora.
-
Ulaže se sve više. Privatna ulaganja se najviše odvijaju u medicinski
turizam. Hrvatska je do nedavno bila prepoznata po "butik-malim"
klinikama visoke kvalitete. Danas se ipak situacija malo mijenja s
obzirom na to da se događaju različite akvizicije tih malih klinika i
polako se stvara nekoliko jakih brendova u Hrvatskoj. S druge strane, u
lječilišni i wellness turizam se ulaže zadnjih nekoliko godina
prvenstveno zahvaljujući nacionalnom planu obnove i oporavka, izjavila
je.
Ulaganja dolaze i od strane Ministarstva turizma i
europskih fondova oko 300 milijuna eura u izgradnju nove infrastrukture i
obnovu postojeće, prvenstveno u lječilišta koja su u državnom i
županijskom vlasništvu, ali i u privatne projekte wellnessa,
preventivnog i zdravstvenog turizma.
Turska kao uzor
Turska je promocijski najaktivnija u zdravstvenom turizmu.
-
Turska se kao država odlučila razvijati upravo zdravstveni turizam. I
oni imaju državnu agenciju koja se bavi promocijom upravo zdravstvenog
turizma. Oni su krenuli s medicinskim turizmom, sad sve više uvode u
svoje ponude i usluge wellnessa i druge usluge zdravstvenog turizma i
turizma, rekla je Kolar i dodala kako Turska sufinancira dolaske gostiju
u Tursku radi zdravstvenog i medicinskog turizma.
Hrvatska je daleko od toga.
-
Ono što nama možda najviše nedostaje je upravo ta zajednička promocija.
Sve te klinike, resorti ulažu u svoju promociju, ali dosta pojedinačno.
Bilo bi puno kvalitetnije. Vjerojatno bi imalo većeg efekta kad bi mi
povezali naša oglašavanja, sve te naše priče i nastupili zajedno na
međunarodnom tržištu. Znate i sami što ste glasniji, onda se više čuje,
navela je.
Mogućnosti modernog zdravstvenog turizma u Hrvatskoj
Kaže da Hrvatska ima i svoje prednosti.
- Prednost je sigurno već
izrađena turistička infrastruktura i ta prepoznatost Hrvatske kao
turističke destinacije. Zatim je tu definitivno naša medicinska
ekspertiza. Imamo jako dobro organiziran i educiran terapeutski kadar,
znači pomoćno osoblje u turizmu. Imamo pregršt prirodnih ljekovitih
čimbenika, tu je more, prekrasna klima, čista priroda, voda, termalna
voda, ljekovita blata, niz prednosti koje drugi nemaju. I tu je
sigurnost Hrvatske. Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja,
prvenstveno u Europi, a onda i šire, izjavila je Kolar.
Kada bi
povezali zdravstvenu ponudu s turističkom infrastrukturom i
prepoznatljivošću, Hrvatska bi vrlo lako mogla postati jaka zdravstvena
destinacija.
Za razvoj modernog zdravstvenog turizma u Hrvatskoj
potrebno je slijedećih pet do deset godina raditi na povezivanju i
brendiranju.
- Za to već postoje neki preduvjeti u sklopu te
neformalne grupacije koje sam spomenula od ministarstva, komore i HTZ-a.
Već je pripremljen brend zdravstvenog turizma Hrvatska, no sada treba
ići korak dalje, kazala je.
Sve je veća potreba za destinacijama
koje omogućuju brigu o kvaliteti života i očuvanju vitalnosti, a
Hrvatska, kao idealna zemlja i za zdrav i kvalitetan stil života i za
dostojanstveno starenje u kontekstu starenja Europe i svijeta, ima sve
preduvjete za uspjeh – potrebno je samo bolje umrežavanje i snažniji
marketing.
